Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istodobno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska.
Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima.
More, međutim, nije jedino bogatstvo Hrvatske; rijeke su svakako jedno od važnijih − od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, pa sve do velikih jadranskih rijeka koje se u more ulijevaju uskim estuarijima (Zrmanja, Krka) ili prostranom deltom (Neretva).
Koje ribe se nalaze u našim rijekama?
U svjetskim se razmjerima ponosimo s čak petnaestak endema među riječnim ribama, a još su mnoge vrste iz drugih skupina živih organizama jedinstvene samo za naše tekućice. Rijeke su i važan turistički resurs − na slapove Krke ili u kanjone Cetine i Zrmanje dolaze milijuni posjetitelja.
Općenito, u Hrvatskoj je nabrojeno oko 130 vrsta slatkovodnih riba.
Brojem prednjače panonske rijeke poput Drave, Save i Dunava. To su tipične srednjoeuropske vrste, prije svega šaranske vrste.
S druge strane, u krškom dijelu Hrvatske imamo manje vrsta, ali među njima mnogo više endema. Među ribama imamo petnaestak vrsta koje žive samo u našoj zemlji.
Najvažniji hrvatski endemi jesu vrste iz roda Phoxinellus, Delminichthys i Telestes. Posebno je zanimljiva oštrulja (Aulopyge huegelli), koja je jedina vrsta u ovom endemskom rodu. Zanimljivi su i mali slatkovodni glavoči iz roda Knipowitschia u kojem su tri vrste opisane u zadnjih dvadesetak godina. Tu su i svjetlica, sval, mekousna pastrva, visovački glavočić i endemske vrste primorske potočne pastrve čiji su srodstveni odnosi još prilično nejasni i čekaju nova istraživanja.
Svi su oni vezani za Dalmaciju, tj. krške rijeke. Ti su ekosustavi mali i izolirani, a za ledenog su doba bili izvan domašaja ledenjaka, pa su služili kao utočišta vrstama koje su bile izvan domašaja leda.
U našim krškim jadranskim rijekama nalazimo ukupno 88 vrsta riba (među kojima su i ribe crnomorskog slijeva te one iz bočatih staništa).
Posebno su zanimljive ribe koje dio života provode u podzemlju kad u jednom dijelu godine presuše površinski tokovi u kršu. Kad se zbog kiša voda vrati na površinu, vraćaju se i ribe. To su podbila, oštrulja, pijori, gaovice i vijuni.
Vrste koje naseljavaju takva staništa imaju posebne prilagodbe koje im omogućuju dulje preživljavanje u podzemlju, pa tako mogu izdržati dulje vrijeme gladovanja i podnose niske koncentracije kisika. Vrlo se malo zna o njihovoj biologiji za boravka u podzemlju.
Kako su rijeke povezani sustavi, sklone su invazijama stranih vrsta poput glavočića koji dolaze Dunavom. Krške su rijeke ugrožene ne samo takvim vrstama već i našim autohtonim vrstama iz Nizinske Hrvatske, primjerice štuka.
Najčešći je razlog poribljavanje ribolovnih vrsta i korištenje živih mamaca kojima se šire male i sportski nezanimljive vrste, ali i povezivanje rijeka za potrebe hidroelektrana itd.
Ribolov na hrvatskim rijekama
Kada okopne snjegovi, smire se nabujale vode i za neke riblje vrste završi vrijeme mrijesta, tišinu protkanu jednoličnim vodenim klokotom zaparat će oštri fijuk ribičkoga štapa.
Meka struna s mamcem na kraju protegnut će se zrakom. Ta vještina kojom iskusni ribolovci na pastrve s obala Gacke spuštaju umjetne mušice na površinu rijeke, nježno kao nošene vjetrom, uvježbava se godinama.
No tek svaki stoti od stručno izvedenih „zabacaja“ donijet će ulov, a ponekad i nijedan. A tek kad riba zagrize! Tada sva vještina i znanje ribolovca izlazi na vidjelo.
Krupniji, stariji i snažniji primjerci ribe mudro će zavući tanku ribičku strunu oko kakve potopljene grane ili kamena i osloboditi se s udice.
Gacka, Lika, Dretulja, Lička Jasenica i mnoge naše druge ponornice izvorno su bile izuzetne salmonidne vode koje su nastanjivale isključivo visoko vrijedne riblje vrste poput potočne pastrve i lipljena.
Različitim hidrotehničkim zahvatima njihova su staništa znatno smanjena, stvorena su umjetna jezera u koja su unesene ribolovno manje kvalitetne riblje vrste nizinskih voda.
No još uvijek je ovih plemenitih riba dovoljno za vrhunska ribolovačka iskustva.
Brojne brzice, rječice i gornji tokovi većih rijeka cijele krške regije naše zemlje izuzetni su ribolovni reviri za pastrvski ribolov, a pored pastrve u njima nalazimo lipljana i mladicu.
Uživajte u prirodi i ribolovu ...
Avtor: Goran Šafarek. Više o njemu na Facebooku i stranici: http://prirodahrvatske.com/.
